Netačna je tvrdnja da se ljekovitim biljem mogu liječiti sve bolesti. Daleko smo od toga jer je fitoterapija lišena većih sredstava za razvoj i istraživanje.Govoriti da su biljne droge jedini spasonosni lijekovi neozbiljno je , ali je tačno da bilje može biti odličan lijek koji jača organizam, ne remeti njegove biološke funkcije, a nema štetnih propratnih pojava ili su one minimalne. Pravilno upotrijebljeno mnogo puta spriječi ili izliječi neku bolest koja se čini neizliječivom, no od toga ne treba praviti čudo. Ljekovito bilje nalazi se svuda oko nas, zato mnogi misle da ništa ne vrijedi, pogotovo ako ga sami uberu. Vlada pogrešno uvjerenje da je dobro samo ono što je skupo, što je zaista pogrešno. Obično se smatraju vrijednim razne ljekarije iz najudaljenijih krajeva. Tražiti na drugom kraju zemlje ono što se može naći na dva tri koraka od svojih vrata je zaista besmisleno.
Pokušaji da se ljekovito bilje izbaci iz upotrebe ostali su bez uspjeha, a preko 80% lijekova savremene farmacije spravlja se iz bilja i drugih prirodnih sirovina.
U mnogim slučajevima teško je postaviti oštru granicu između naučne i nenaučne medicine. Čest uzrok za nepovjerenje prema ljekovitom bilju je nestručna izrada, loš kvalitet bilja, neznanje i isuviše mala količina droge koja se upotrebljava pri tome.
Redovna je pojava da se i na pola litra vode stavi nekoliko cvjetova ili listova potrebne droge umjesto 3-4kašike isitnjene biljke ako se spravlja čaj. Mora se voditi računa o tome koji dio biljke se upotrebljava i na koji način je iz njega najbolje izvući potrebne sastojke. Pri liječenju nije važno samo fizičko nego i psihičko stanje. Bolesnik treba tražiti liječenje, ali i sam se mora potruditi za vlastito zdravlje. Neke bolesti dolaze veoma, veoma polahko i prije nego pokažu svoje pravo lice, varaju nas različitim znacima kao što su: nesanica, malokrvnost, tupi neodređeni bolovi, razdražljivost... Pri liječenju se u obzir moraju uzeti starosna dob, zanimanje, spol, uslovi u kojima se živi, dužina trajanja bolesti, navike i opće stanje bolesnika jer nije svejedno kako se pokušava pobijediti bolest. U živom čovjeku nije sve tijelo, niti je sve psiha, a svako razgolićenje psihe je i fizičko razgolićenje i obratno. Neizjednačenost nosi strah od bolesti i nedostatak snage.

Ovaj tekst je iz knjige - S. Šendelja.


This entry was posted on 12:09 and is filed under , , , , , , , , , . You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0 feed. You can leave a response, or trackback from your own site.

0 komentari:



Razmena Banera - www.vojvodinacafe.com